top of page
Search

Dete 2 godine ne govori. Kada je vreme za brigu?

        

      

Trenutak kada Vaše dete napuni dve godine sa sobom donosi mnogo uzbuđenja. To je period istraživanja sveta, trčanja, prepoznatljivih osmeha i pokazivanja sopstvene ličnosti. Ipak, za mnoge roditelje, ovaj rođendan donosi i jednu tihu, ali upornu strepnju. Dok vršnjaci u parku uveliko traže "još vode" ili uzvikuju "vidi auto", Vaše dete možda i dalje komunicira uglavnom upiranjem prsta, vučenjem za ruku ili zvucima koje samo Vi, kao roditelji, možete da dešifrujete.


U svojoj praksi se svakodnevno susrećemo sa roditeljima koji sebi postavljaju isto pitanje: „Da li preterujem ili moje dete zaista kasni?“

Okolina često nudi utehu rečenicama poput: „Muška deca progovaraju kasnije“, „I njegov tata je ćutao do treće godine, pa mu danas ništa ne fali“ ili „Lenj je, progovoriće preko noći“. Iako ove reči dolaze iz dobre namere, one mogu stvoriti lažni osećaj sigurnosti i odložiti ključni trenutak za reagovanje. Kao stručnjaci, želimo da vam pomognemo da napravite jasnu granicu između individualnog tempa razvoja i jasnih znakova da je detetu potrebna podrška.


Da bismo razumeli da li postoji razlog za brigu, moramo najpre da redefinišemo šta podrazumevamo pod govorom dvogodišnjaka. Česta zabluda je da dete sa dve godine mora da govori čisto, gramatički ispravno i tečno. To, naravno, nije tačno.

Ono što na ovom uzrastu tražimo jeste funkcionalni govor. To znači da dete koristi reči sa jasnim značenjem i namerom da nešto postigne. Na uzrastu od 24 meseca, očekujemo da dete ima fond od najmanje 50 jasnih reči. Pod rečima podrazumevamo i onomatopeje (npr. „av-av“ za psa, „brm-brm“ za auto), kao i skraćene verzije reči koje dete dosledno koristi za isti predmet ili osobu (npr. „pa“ za patku ili „daj“ kada nešto želi).

Pored samog fonda reči, ključni miljokaz u ovom periodu jeste spajanje dve reči u kratku rečenicu ili frazu. Rečenice poput „Daj lutku“, „Idemo pa-pa“ ili „Mama, vidi“ predstavljaju ogroman skok u mentalnom i jezičkom razvoju. One nam pokazuju da dete ne samo da imenuje svet oko sebe, već počinje da povezuje pojmove i koristi jezik kako bi uticalo na svoje okruženje.


Moć komunikacije koja prethodi rečima

Kada procenjujemo govor dvogodišnjeg deteta, mi zapravo gledamo mnogo dublje od samih reči koje izlaze iz njegovih usta. Govor je samo vrh ledenog brega, dok se njegova baza nalazi u komunikaciji koja se razvija od prvog dana života. Zato je ključno pitanje koje treba da postavite sebi: Kako moje dete komunicira sa mnom kada ne koristi reči?

Obratite pažnju na sledeće aspekte:

Razumevanje govora: Da li dete razume jednostavne naloge koje mu zadajete bez gestikulacije? Ako mu kažete „Donesi mi svoje cipele“ ili „Stavi medu na krevet“, da li ono zna šta treba da uradi? Razumevanje jezika uvek prethodi njegovoj produkciji. Ako dete odlično razume sve što mu govorite, šanse su velike da je problem u samoj ekspresiji, što je lakši izazov za prevazilaženje. Sa druge strane, ako dete ima teškoće u razumevanju govora to znači da prvo treba raditi na tome da bi do govora uopšte moglo da dođe.

Zajednička pažnja i kontakt očima: Kada detetu pokažete nešto zanimljivo u slikovnici ili na nebu, da li ono gleda u tom pravcu, a zatim ponovo u Vas da podeli to uzbuđenje? Stabilan kontakt očima i sposobnost da delite pažnju na istom predmetu su temelj svakog budućeg razgovora. Odsustvo kontakta očima može da se javi iz brojnih razloga, ali u suštini nam govori da dete često ne usmerava pažnju na nas i ono što mu pokazujemo i govorimo. Ako nismo fokusirani na osobu preko puta nas, komunikacija sa njom je nemoguća.

Gestikulacija: Gestovi prethode pojavi govora pa njihovo prisustvo ili odsustvo može da nam kaže u kojoj fazi razvoja se dete nalazi. Dvogodišnjak koji ne govori, ali aktivno koristi gest (maše „pa-pa“, klima glavom za „da“ i „ne“, upire prstom u igračku koju želi i pritom Vas gleda u oči) pokazuje snažnu komunikativnu nameru.


Kada je vreme za posetu logopedu?

Ako se pitate kada je pravi trenutak da potražite stručnu pomoć, odgovor je jednostavan: onog trenutka kada osetite stalnu zabrinutost. Intuitivni osećaj roditelja je neverovatno snažan alat i retko kada greši. Ipak, postoje jasni, objektivni pokazatelji koji signaliziraju da kašnjenje u govoru nije faza koja će proći sama od sebe.

Vreme je za posetu logopedu ukoliko Vaše dete sa dve godine:

-         ne pokazuje interesovanje za interakciju sa Vama ili drugom decom, radije birajući da se igra samo i u svom svetu,

-        ne odaziva se dosledno na svoje ime i imate utisak da Vas često „ignoriše“ (u ovom slučaju je prvi korak uvek provera sluha kod audiologa),

-        ako dete ne koristi pokazni prst kako bi Vam skrenulo pažnju na nešto što ga zanima, već Vas vodi za ruku i koristi Vaše telo kao alat da dođe do cilja,

-        ako je ukupan broj reči koje dete koristi manji od pedeset,

-        ako primetite da uopšte ne pokušava da imitira zvuke, reči ili pokrete odraslih.

Posebno važan trenutak za reakciju jeste regresija u govoru. Ako je Vaše dete imalo nekoliko reči koje je koristilo, a zatim ih je odjednom ili postepeno izgubilo i ućutalo, nemojte čekati. To je obrazac koji zahteva timsku procenu stručnjaka.


Često roditelji misle da se stimulacija govora dešava samo u logopedskom kabinetu. Istina je potpuno drugačija. Logoped je tu da proceni dete, usmeri Vas i da Vam smernice, ali Vi ste ti koji sa detetom provodite najviše vremena. Svakodnevna rutina je Vaša najbolja učionica.

Prvi i najvažniji korak u savremenom svetu jeste potpuno eliminisanje ekrana. Telefoni, tableti i televizori, čak i kada su na njima „edukativni“ sadržaji, pasiviziraju dečiji mozak. Ekran ne traži odgovor, ne uzvraća pogled i ne prilagođava se detetu. Deci je za progovaranje potrebno živo biće, sa svim varijacijama u glasu, mimici i pokretima tela. Tako da je komunikacija u ovom slučaju jednosmerna i samim tim otežava spontani razvoj govora.

Zatim, promenite način na koji se obraćate detetu. Spustite se na njegov nivo, tako da Vaše lice bude u ravni sa njegovim očima. Govorite sporije, jasnije i koristite kraće rečenice. Umesto da detetu postavite komplikovano pitanje poput: „Da li želiš da idemo u park da se ljuljamo na onoj zelenoj ljuljašci?“, recite: „Idemo u park. Ljuljaška!“. Na taj način detetu olakšavate da obradi informacije i da pokuša da imitira ključnu reč.

Uvedite pesmice sa pokretima i igrajte se igara naizmeničnosti (poput bacanja lopte ili slaganja kocki – „sad ja, sad ti“), jer je to direktan model kako funkcioniše razgovor. I najvažnije, dajte detetu prostor i vreme da progovori. Nemojte trčati da ispunite svaku želju na prvi znak negodovanja ili pokazivanja prstom. Pretvarajte se da ga niste odmah razumeli, ponudite mu izbor između dve stvari (npr. „Želiš li vodu ili sok?“) i sačekajte nekoliko sekundi. Ta pauza i iščekivanje često stvaraju neophodan prostor u kom dete oseti potrebu da upotrebi svoj glas.

Rana intervencija je ključ uspeha

Najveća zamka u koju možete upasti jeste strategija „čekanja da stvari dođu na svoje mesto“. Mozak dvogodišnjeg deteta poseduje visok nivo plastičnosti, on se razvija i oblikuje neverovatnom brzinom, stvarajući milione novih sinapsi svakog sekunda. Upravo zbog toga je rana intervencija toliko efikasna. Ono što logoped i roditelj mogu da postignu kroz igru i usmerenu stimulaciju u uzrastu od dve godine, često zahteva mnogo više vremena, truda i frustracije kada se započne tek sa četiri ili pet godina.

Odlazak kod logopeda ne znači da sa Vašim detetom „nešto nije u redu“, niti je to znak vašeg neuspeha kao roditelja. To je čin odgovornosti i ljubavi. Pregled je za dete potpuno bezbolan i kroz igru osmišljen proces, a Vama će doneti preko potreban mir i jasne smernice. Čak i ako se ispostavi da je u pitanju samo lenjost ili malo sporiji tempo, dobićete dragocene savete kako da taj razvoj ubrzate. Ako, sa druge strane, postoji stvarni zastoj, započećete rad u najboljem mogućem trenutku. Oslonite se na svoj osećaj, reagujte na vreme i pružite svom detetu vetar u leđa kada mu je najpotrebniji, a naš Winnie tim je na tom putu tu za vas.

 

 
 
 

Comments

Rated 0 out of 5 stars.
No ratings yet

Add a rating

Winnie centar za razvoj dece u Novom Sadu pruža stručnu podršku deci sa kašnjenjem u razvoju govora, senzornim teškoćama i razvojnim izazovima.

U našem centru radimo procenu razvoja deteta, logopedsko defektološke tretmane i senzornu integraciju kako bismo pomogli deci da razviju govor, komunikaciju i samostalnost.

bottom of page